Šibenik - grad koji čuva tajne prošlosti

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, čudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.

Danas je Šibenik administrativno - politički, gospodarski i društveno - kulturni centar Šibensko - kninske županije, kojoj se područje prostire uz obalu izmedju zadarskog i splitskog primorja u dužini oko 100 km, a u unutrašnjosti joj zaledje dopire do bila Dinare, udaljenog 45 km.

Šibenik se medju svim hrvatskim gradovima na Jadranu ističe svojim jedinstvenim položajem u slikovitu i prostranu zaljevu na ušću rijeke Krke. 

Nastao kao starohrvatski castrum , utvrda ili tabor, podno tvrdjave sv. Mihovil, koja i danas dominira gradom, Šibenik se prvi put spominje 1066. godine u ispravi najznačajnijeg vladara hrvatske države - kralja Petra Krešimira IV. Šibenik, kao samorodni hrvatski grad, dobiva civitet, odnosno status grada, 1290. godine, kada je uspostavljena šibenska biskupija.           

Pogled na Šibenik otkriva jedinstveno suglasje urbane poetike grada i njegova prirodnoga okoliša. Luka, povezana Kanalom sv. Ante s otvorenim morem, stoljećima je pokretač razvoja pomorstva, trgovine i svekolikoga gospodarskog uzleta grada. 

Na ulazu u kanal smještena je najznačajnija renesansna tvrdjava na istočnoj obali Jadrana - sv. Nikola. Ta je tvrdjava, zajedno tvrdjavama sv. Mihovil, sv. Ivan i Šubićevac, što okružuju grad, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, potvrdjene i u Domovinskom ratu.

Šibenska katedrala sv. Jakova, gradjena više od stotinu godina, svjedočanstvo je upornosti, odricanja i vjere generacija Šibenčana. Izdvaja se po mnogočemu, ne samo u hrvatskom, već i u europskom graditeljstvu : u cijelosti je izgradjena od kamena, bez uporabe ikakvog drugog materijala. Jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara, i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala; takodjer jedinstvena je medju renesansnirn crkvama s pročeljem u obliku trolista; naposljetku, jedinstvena je po suglasju arhitekture i niza od 71 realističnog portreta na apsidama.

Dokumenti iz razdoblja gradnje katedrale svjedoče o doprinosu cjelokupne komunalne zajednice u njezinu podizanju, ali i mnogih pojedinaca, medju kojima je najveći broj domaćih klesara, graditelja i zanatlija. Medju njima najznačajniji je Juraj Matejev Dalmatinac, podrijetlom Zadranin, s kojim Šibenčani 1441. godine sklapaju ugovor o njegovu preuzimanju dužnosti protumajstora šibenske stolne crkve. Katedrala, zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom, u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg u hrvatskoj urbanističkoj baštini.

Brojni umjetnici, koji su u djelovali u Šibeniku iza sebe su ostavili i bogat umjetnički opus. Uz Jurja Dalmatinca i Nikolu Firentinca ( koji je naslijedio Dalmatinca u gradnji Katedrale) ističu se i brojni drugi graditelji i kipari; Andrija Aleši, Bonin iz Milana; zatim slikari – Juraj Čulinović, Andrija Medulić, Nikola Vladanov; znanstvenici, književnici, povijesničari – Antun i Faust Vrančić, Juraj Šižgorić, Dinko Zavorović, Franjo Divinić, Ivan Tomko Mrnavić i dr.; skladatelji – Ivan Lukačić, Julije Skjavetić.


Izvor: TZ grada Šibenika

Dubrovnik - biser Jadrana

Više od tisuću godina povijesti čini Dubrovnik europskim kulturnim centrom. Povijest je prisutna u svakom dijelu ovoga Grada, jer on je u isto vrijeme grad muzej i živa pozornica, idealan spoj povijesti i suvremenosti. Svaki kutak jadranskog bisera, kako ga nazivaju posjeduje svoju vrijednost.

Dubrovnik je okružen jedinstvenim srednjovjekovnim zidinama dugim 1940 metara koje su očuvane u svom izvornom obliku i otvorene posjetiteljima kao najveća atrakcija Dubrovnika. Kao jedan od prvih u Hrvatskoj, od 1979 godine grad uživa zaštitu svjetske organizacije UNESCO. 

Zahvaljujući svojoj bogatoj povijesti, zemljopisnom položaju, blagoj klimi, tradicionalnoj ljubaznosti, znanju i iskustvu u turizmu Dubrovnik je prepoznat na turističkim tržištima po visokoj kvaliteti svog turističkog proizvoda.

Dubrovnik je hrvatsko kongresno središte, grad s najvećim brojem organiziranih skupova, kongresa i posebnih "incentive" programa i bilježi najbolje rezultate upravo u tom turističkom segmentu.

Dubrovnik se svijetu predstavlja kao kulturna destinacija, koju uz spomeničko blago krasi i niz izvrsnih festivala, prestižnih likovnih događanja, koncertno-zabavnih mega projekata na otvorenome, iznimni umjetnici, vrhunski vaterpolisti i plivači . Šezdesettri godine festivala Dubrovačke ljetne Igre, dvanaest godina Festivala komorne glazbe Jullian Rachlin & Friends, prezentacija svjetske sedme umjetnosti putem Libertas Film Festivala, izuzetan i neodoljiv Festival rane glazbe, tradicionalne svetkovine poput Feste zaštitnika Grada sv. Vlaha, maškare što vraćaju u doba Njarnjas grada, operne gala večeri. 

Kulturna ponuda grada stalno se obogaćuje, jer goti Dubrovnika tragaju za visokokvalitetnim doživljajima, velik je broj turista na dolazak u Dubrovnik motiviran upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doživljaja u večerima kad puni mjesec prospe svoj trag na mirnoj pučini, a iz atrija dubrovačkih palača dopiru božanstveni zvuci glazbenih virtuoza.

Dubrovnik je i destinacija za uživanje u odmoru, zračnim linijama izuzetno dobro povezana sa svim većim centrima Europe. Dubrovnik je grad koji očarava, u kojeg se zaljubite i uvijek iznova dolazite, tragajući za njegovim bezbrojnim pričama, otkrivajući u njemu jedinstvene doživljaje.

Slika luksuznih krstaša ispred stare gradske luke svjedoči o važnosti Dubrovnika kao najsnažnije cruise destinacije u Hrvatskoj, pete luke Mediterana za ove brodove kojima je najjužniji hrvatski grad postao nezaobilazan dio itinerara. 

Posljednjih godina Dubrovnik se profilira i kao City Break destinacija, čemu pogoduje sve kvalitetnija zračna povezanost tijekom cijele godine, koja, sudeći prema interesu važnih emitivnih tržišta u budućim razdobljima biti još snažnija što jamči postizanje cilja cjelogodišnjeg turističkog poslovanja kojemu je Dubrovnik sve bliži i po tome izlazi iz hrvatskih okvira.

Činjenica da je više od trideset godina dijelom UNESCO-ve zaštićene svjetske baštine, da je svaki dio stare gradske jezgre znamenitost i spomenik, dio bogatog nasljeđa naših predaka čini Dubrovnik posebnim, čini ga gradom - živim spomenikom.

Dio bogate spomeničke baštine su povijesna jezgra grada sa Stradunom, Kneževim dvorom, Crkvom sv. Vlaha, Palačom Sponza, Orlandovim stupom te zanimljive povijesne crkve, katedrale i gradske uličice. Dubrovnik je riznica i muzej sam po sebi koji je do danas uspio sačuvati sve povijesne građevine i njezine ljepote, brojne barokne, renesansne i romaničke crkve i palače koje su važan dio turističke ponude i predstavljaju nezaobilazna mjesta koja svakako treba posjetiti.

Svoj posjet Dubrovniku svakako započnite đirom na Stradunu ili Placi, središnjoj gradskoj ulici, dok upijate prve dojmove o jednom od najljepših mediteranskih gradova. Magični kameni grad opasan je 1940 m dugim kamenim zidinama i obilazak ovog, drugog na svijetu najposjećenijeg muzeja na otvorenome, sigurno će vas ostaviti bez daha. Fantastične vizure mame na fotografiranje, a motivi koje bilježite uvijek iznova zadivljuju.

Posjetite Dubrovačke muzeje i otkrijte kako je živio knez u doba slavne Dubrovačke Republike, gdje se i kako u tim davnim vremenima čuvalo žito, te koji su brodovi činili moćnu flotu Republike i trgovali po svijetu pronoseći slavu Dubrovnika.

Kušajte neki od uskunih mediteranskih specijaliteta u konobama i restoranima smještenima u stargoj gradskoj jezgri i sve začinite kavom na Stradunu. 

Kupite neki od tipičnih dubrovačkih suvenira (gulozece, tradicionalni filigranski nakit , brončanog sv. Vlaha, konavoski vez...) i neka vas uvijek posjeća na dan kad ste tek započeli otkrivati Dubrovnik, ali ste se sigurno u njega zauvijek zaljubili i poželjeli vratiti...

 Izvor: www.tzdubrovnik.hr