Stolac, muzej pod vedrim nebom


„Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu“
Ivo Andrić (nobelovac)


Doživite Stolac, istinski muzej pod vedrim nebom!
Kako predstaviti Stolac? Gradić na jugoistoku Bosne i Hercegovine koji se vraća u život punih dvadest godina i za kojega novije generacije nikada nisu ni čule, a posebno vidjele, osim ako nisu morale. I što je onda Stolac? Usputna stanica onima koji žele što prije stići od Mostara i Sarajeva do Dubrovnika ili dalje u Crnu Goru bez puno procedura. Zapravo ga većina tako doživljava.
Ali nemojte prestati čitati jer ovo gore nije ništa. Počet ćemo ispočetka i reći što je Stolac:
Skrovište pračovjeka, utvrda ilira, antički municipijum, srednjovjekovni grad, počivalište bogumila, odmaralište begova, posjet austrougara i puno više od toga... Stolac je ljepota prirode, maslina i vina, rijeka i slapova, sakralnih objekata četiri religije i opet, puno više i od toga.

Otputujte u 13000 godina p.n.e i vratite se u 20.st.

Prvo da predstavimo viziju, misiju i cilj ovoga članka koji je nastao kao želja za promoviranje cjelokupnog turističkog bogatstva općine od strane JU Radimlja koja ima zadaću razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa. Ustanova je pokretačka snaga putem koje nastojimo objediniti cjelokupnu turističku ponudu općine Stolac u jedinstveni turistički proizvod i prezentirati se na turističko tržište Bosne i Hercegovine i šire regije.

Stariji 5 000 godina  od najstarijeg grada u Europi.

  

Slika: gravura iz pećine Badanj
Krenimo od paleotitskog razdoblja (13 000-12 000 p.n.e.). Negdje u koritu Modre rijeke Bregave, u potkapini, u stijeni, 45 m iznad samog toka pračovjek je pronašao skrovište, pećinu Badanj.  Svidjela mu se  i pružala je sigurnost pa je ostavio trag, gravuru, figuru konja gledanog sa desnog boka napadnutog strelicama. Onima koji ne uočavaju važnost samo da istaknemo da je to prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana i da se najstarije naseljeno mjesto u Europi smatraju Vinkovci, naseljeni prije samo 8 000 godina, pa izračunajte razliku!
I tako Stolac i njegova okolica postoje, negdje u hercegovačkom kršu tada i puno poslije toga. Zapravo, svidje se on i Daorsima, heleniziranom Ilirskom plemenu  koji su živjeli od 300. do 50. godine p.n.e. u dolini rijeke Neretve, a glavni grad im je bio u Stocu, po njima nazvan Daorson. U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Preuzeli su grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora,  fina keramika,  brončana kaciga a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji, ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije te Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Danas, više od tri i pol tisuće godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči nekadašnjoj moći a važnost mu povećava to da je postojala ideja da se predloži na popis sedam novih svjetskih čuda prije nekoliko godina.
Slika: ostatci megalitskih zidina grada Daorsona

Daorsi nas gotovo dovode ko kraja starog i početka novoga vijeka na ovome području, zapravo njihovim nestankom u 1.st.p.n.e. nisu više nastanjivali grad ali su nastavili svoje aktivnosti u centru Daorsa u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. stoljeća n.e. kao municipij Diluntum gdje se on održao do 4.st.n.e.
    
Ovo gore navedeno je sasvim dovoljno za opravdanje naziva muzej pod vedrim nebom, a zapravo nismo još rekli ni pola. Dakle, vremeplov nas dovodi do srednjeg vijeka i područja samoga grada Stoca koji je tada pripadao župi Vidoši. Stari grad smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja odbrambeni objekat koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova. U XVII. stoljeću grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Postojao je i poslije, ali tada dolaze Osmanlije i osvajaju ga sredinom 15.st. pa Stolac postaje dio osmanlijskog sultanata, a kasnije i kapetanije. Opjevan je i u epu ,,Smrt Smail-age Čengića“ gdje Ivan Mažuranić započinje: ,,Sluge zove Smail-aga, Usred Stolca kule svoje, A u zemlji hercegovoj...“

Slika:Stari grad Križevac
     
Mnoštvo je toga za reći, da se čovjek dovede u situaciju da bira barem deset većih atraktivnosti. Budući da je tako, i dalje smo u srednjem vijeku, na vječnim počivalištima bosanskih bogumila, na dvije nekropole stećaka, Radimlja i Boljuni, mjestima sa buduće liste UNESCOV-e svijetske baštine, trećem mjestu u državi koji je to uspio, poslije Mostara i Višegrada. U samo ove dvije nekropole broji se oko 400 stećaka iako ih ima mnogo više, nesvrstanih na više lokacija. Što više o njima reći, nego citirati Miroslava Krležu:
"Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, STEĆKE. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj."
Slika: nekropola stećaka Radimlja

Predpostavljamo da sve više upoznajete grad i okolicu, a divite se sigurno. Što biste tek rekli da prošetate tokom Rijeke Bregave, pređete barem tri veća kamena mosta, zavirite u mlinice i naučite nešto o stupama. Ostali biste bez teksta. Jednom, za posjeta gradu, Ivo Andrić je rekao: „Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu“.

Vjerujte mi da je bio u pravu!!! Ako ste u gornjem dijelu grada i upravo ste ostali očarami mlinicama i mostovima produžite do Begovine. Predstavlja stambeni kompleks kapetanske obitelji Rizvanbegovića, a svrstana je u jedan od najljepših i najznačajnijih rezidencijalnih kompleksa u Bosni i Hercegovini.
     
I za kraj, ovo nije kraj. Stigli ste u 20.st. i upoznali samo ono najveće. Spomenut ćemo da je i austrougarska vladavina ostavila spomenike (gradske bazene i česme koji su još u funkciji)  i da se ovdje nalazi i grob sarajevskog rabina Moshe Dannona, katolička Crkva, pravoslavna Crkva i Sultanova džamija te od prirodnih ljepota nezaobilazna rijeka Bregava i njeni slapovi te park prirode Hutovo blato (upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu).
                       
I samo još ovo, svi spomenici kulture gore navedeni i oni koji nisu navedeni a ukupno ih je 30 u našoj općini nalaze se na popisu nacionalnih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sa svime ovime zaključujemo da imamo puno toga vrijednoga za razvoj turizma koji će tek pokazati svoje pravo lice i nadamo se da će se tek za nas čuti. 

Modra rijeka
...Ima jedna modra rijeka, Široka je duboka je
Sto godina široka je, Tisuć ljeta duboka jest...  (Mehmedalija Mak Dizdar, Stolac)

                                                                                      Slika:  Slapovi na rijeci Bregavi

 Dođite, posjetite Stolac i oduševite se!     
U daljnjem dijelu prilažemo korisne linkove koji će vam sigurno pomoći i nadamo se da ćete uskoro i sami osjetiti čari našega muzeja pod vedrim nebom:

Autor: A. Vukić, JU Radimlja

Pročitajte još i...